Enkola y'okufuna ssente
Okufuna ssente za bizinensi kintu kikulu nnyo eri buli munnabyamawulire oba omutandisi wa bizinensi. Ziyamba okutandikawo bizinensi empya, okugaziya eyaliwo, oba okusobola okuddukanya emirimu gya buli lunaku. Okumanya engeri gye ziyamba n'engeri gye zisobola okufunibwa kiyamba abantu okukola ebisinga obulungi mu by'obusuubuzi bwabwe. Mu kitundu kino, tugenda kulaba engeri gye zikola n'engeri gye zisobola okukuyambako.
Okutandika oba okugaziya bizinensi kyetaaga ensimbi eziteeka awamu eby’obugagga n’eby’obuyambi eby’etaagisa okutuukiriza ebiruubirirwa. Ssente za bizinensi, ezimanyiddwa nga bizinensi looni, ziva mu bifo eby’enjawulo, gamba nga amabangi, ebitongole by’okweyazika eby’obusuubuzi, n’abawa ssente ku yintaneeti. Zino ziyamba nnyo okufuna ensimbi ezisobola okukozesebwa okugula ebintu eby’etaagisa, okusasula abakozi, okugaziya eby’okukola, oba okutuukiriza ebyetaago ebirala eby’ensimbi mu bizinensi.
Kiki ekiri mu ssente za bizinensi n’engeri gye ziyamba?
Ssente za bizinensi ziri mu ngeri ez’enjawulo, buli emu ng’erina amateeka n’ebikolwa byayo. Ezimu ku zino zirimu ssente ezisasulwa mu kiseera ekimpi, ssente ezisasulwa mu kiseera ekiwanvu, n’ezisasulwa ku bintu eby’obugagga bya bizinensi. Obukulu bwa ssente zino buli mu busobozi bwazo obw’okuwa funding n’finance eri bizinensi okusobola okukola emirimu gyayo obulungi. Ziyamba bizinensi okugula ebintu eby’etaagisa, okusasula abakozi, okudukanya eby’okukola, n’okukola investment mu bintu ebipya. Okumanya engeri buli ngeri gye ekola kiyamba omutandisi wa bizinensi okusalawo obulungi ku ngeri y’okufuna ensimbi ezimuyamba.
Enkola y’okufuna ssente enkulu mu bizinensi
Okufuna capital oba credit mu bizinensi kiyita mu nkola ey’enjawulo. Okusooka, bizinensi erina okuba n’ekyeteeseteese ky’emirimu (business plan) ekiraga obulungi engeri ssente gye zigenda okukozesebwa n’engeri gye zigenda okusasulwa. Kino kyetaaga okutegeka eby’awandiikiddwa eby’ensimbi, gamba nga ebbalansi sheet, profit and loss statement, n’ebya cash flow. Abawa ssente balaba ensimbi eziyingira n’ezifuluma mu bizinensi, eby’obugagga byayo, n’ebbanja lyayo okusobola okumanya obusobozi bwayo obw’okusasula. Okuteekawo resources eza buli kika n’okulaga obusobozi bw’okuddukanya ssente kiyamba nnyo mu nkola eno.
Okugaziya n’okukula kw’ebitongole: Ensimbi zikola kitya?
Ssente za bizinensi zikola kinene mu expansion n’growth y’ebitongole. Bizinensi bwe yetaaga okugaziya, gamba ng’okuzimba amaka agapya, okugula ebyuma ebipya, oba okuyingira akatale akapya, ssente zino ziba finance ey’etaagisa. Ziyamba enterprise okukulaakulana n’okutuuka ku mitindo egya waggulu. Okukola investment mu nkola z’emirimu eza buli kika, okugaziya eby’okukola, oba okutwala bizinensi mu bifo ebirala byetaaga development y’ensimbi enkulu. Bizinensi erina okuba n’ekiruubirirwa ekirambikiddwa obulungi ku ngeri gye egenda okukozesa ssente zino okutuukiriza okugaziya kwayo.
Okusiga ensimbi n’obusuubuzi obupya
Investment mu startup bizinensi n’okutumbula entrepreneurship kyetaaga ssente ez’okusooka. Abatandisi ba bizinensi bapangisa ssente zino okugula ebintu eby’etaagisa okusooka, okusasula abakozi, n’okugaziya eby’okukola. Obusuubuzi obupya buwulira obuzibu mu kufuna ssente ezibuyamba okutandika, kyokka ssente za bizinensi zikyusizza embeera eno. Ziyamba okuteekawo obusuubuzi obupya mu commerce, okubuyamba okukula, n’okuteekawo emirimu. Okuba n’ekiruubirirwa ekirambikiddwa obulungi n’okuteekawo pulojekiti ennungi kiyamba nnyo mu kufuna ssente zino.
Obusobozi bw’okusasula n’obutebenkevu bw’eby’ensimbi
Okuddukanya ssente za bizinensi obulungi kyetaaga okumanya obukulu bw’solvency n’liquidity. Solvency kitegeeza obusobozi bwa bizinensi obw’okusasula amabanja gaayo gonna mu kiseera ekiwanvu, ate liquidity kye kitusobozesa okufuna ssente mangu okusasula ebyetaago ebya buli lunaku. Okusalawo obulungi ku ssente z’okweyazika n’okuziddukanya obulungi kiyamba bizinensi okusigala ng’etebeevu mu by’ensimbi. Okukola ebiteeso eby’ensimbi eby’olubeerera n’okuddukanya obulungi ebintu ebiyingira n’ebifuluma mu bizinensi kiyamba nnyo mu kukuuma obutebenkevu bwa bizinensi.
Ebifo ebimu ebiwa ssente za bizinensi birimu amabangi ag’obusuubuzi, ebitongole bya microfinance, n’abawa ssente ku yintaneeti. Buli kimu kirina emitindo gy’okusasula egy’enjawulo, amateeka, n’ebikolwa. Okugeza, amabangi ag’obusuubuzi gasobola okuwa emitindo egya wansi eri bizinensi ennene, ate nga ebitongole bya microfinance bisobola okuwa ssente entono eri bizinensi entono ku mitindo egya waggulu. Abawa ssente ku yintaneeti basobola okuwa ssente mangu naye nga basobola okuba n’emitindo egya waggulu.
| Ekitundu ky’obuyambi/Bizinensi | Omuwi w’obuyambi | Ebeeyi ey’okugerageranya |
|---|---|---|
| Ssente za bizinensi ez’olubeerera | Amabangi ag’obusuubuzi | 5% - 15% ku mwaka |
| Ssente za microfinance | Ebitongole bya Microfinance | 18% - 35% ku mwaka |
| Ssente z’okweyazika ku yintaneeti | Abawa ssente ku yintaneeti | 10% - 99% ku mwaka (ku bintu ebimu) |
| Ssente z’okweyazika ku bintu eby’obugagga | Amabangi oba abawa ssente ab’enjawulo | 4% - 12% ku mwaka |
Ebbeeyi, emitindo, oba ebyogerwa ku bbeeyi ebiri mu kitundu kino byesigamye ku mawulire agasembayo okubaawo naye bisobola okukyuka oluvannyuma lw’ekiseera. Okunoonyereza okw’obuntu kwekugambibwa okukolebwa nga tonnakola kusalawo kwonna okw’eby’ensimbi.
Okusalawo okw’okufuna ssente za bizinensi kyetaaga okutegeka obulungi n’okunoonyereza. Okumanya obulungi engeri ez’enjawulo ez’okufunamu ssente, amateeka gaazo, n’ebbeeyi yazo kiyamba omutandisi wa bizinensi okusalawo obulungi. Okuddukanya ssente obulungi n’okuba n’ekiteeso ky’emirimu ekya nnamaddala kye kikulu nnyo mu kufuna ssente zino n’okuzikozesa obulungi okutuukiriza ebiruubirirwa bya bizinensi. Okweteekateeka obulungi kiyamba bizinensi okukula n’okutuuka ku buwanguzi obw’olubeerera.